Magla pokreće projekat MAGLOIDI: Gde nastaje snaga zajednice

Beograd, 22. april 2026. – U vremenu kada se techno sve češće svodi na imena na plakatu, produkciju i brzinu kojom se smenjuju događaji, МАГЛА pravi korak unazad da bi zapravo otišla dalje. Novi projekat МАГЛОИДИ ne uvodi samo još jedan koncept, već menja perspektivu: sa DJ pulta na ljude koji stoje ispred njega. Po prvi put, spotlight više nije samo na headlinerima, već se pomera na rejvere; na one koji realno oblikuju atmosferu, identitet i energiju svakog događaja.

Kako organizatori navode, ideja je da kroz seriju objava na društvenim mrežama rejveri postanu centralni narativ, ne kao posmatrači, već kao aktivni učesnici i nosioci priče. Svaki МАГЛОИД nosi neku svoju priču, dok fotografije umetnika Vukašina Rajkovića funkcionišu kao mini portreti njihove energije, stava i prisustva u prostoru koji MAGLA već dve godine gradi.

FILOZOFIJA IZA МАГЛОИДA

Kako organizatori kažu: “МАГЛА nikada nije bila samo lineup, već “filter” koji od početka oblikuje događaj”. Ljudi koji dolaze na Maglu zapravo se međusobno “prepoznaju”. Kroz to filtriranje nastaje energija zbog koje se ove žurke ne prepričavaju samo kroz imena, već kroz osećaj, jer kako kažu: “Lineup može da dovede ljude, ali samo ljudi mogu da naprave Maglu”.

U tom smislu, МАГЛОИДИ nisu kampanja, već nastavak te iste logike – dokaz da scena živi upravo u toj liniji između zvuka, pokreta i osećaja koji ne može da se isfolira, snimi ili reprodukuje, već samo da se doživi.

Možda je zato i važno što je na danceflooru fotografisanje i snimanje zabranjeno, ne iz ekskluzivnosti, već iz potrebe da se trenutak proživi. Ipak, neki od njih su pristali da van žurke podele svoje priče — ne da bi se istakli, već da prenesu svoje iskustvo i podsete na korene i postulate techno scene, koji se zbog komercijalizacije često zaboravljaju. Jer bez njih Magla ne bi bila to što jeste, niti bi scena imala isti oblik.

KO SU МАГЛОИДИ

Ime МАГЛОИДИ potiče od same Magle, ali nosi i tu blagu “alien” notu, nešto vanzemaljsko, ali poznato svakome ko je ikada osetio taj specifičan osećaj zajedništva na danceflooru. Ko prati i ide na Maglu zna ko je Miloš, legenda i još jedan član Magle. Dugo je bio prisutan kroz svaki poster i najavu žurke, a od skoro se i fizički pojavio, kao potvrda da je ono što je nekad bio simbol sada postalo stvarni deo zajednice. U toj priči, Miloš kao pravi МАГЛОИД utelovljuje upravo taj osećaj poznatog, a drugačijeg, sirovog, autentičnog i potpuno svog. A МАГЛОИДИ su oni koji taj osećaj prepoznaju i nastavljaju da ga žive, kao prirodni sledbenici iste energije i duha Magle.

Ko su zapravo МАГЛОИДИ? Oni nisu titula. Nisu ni “backstage”, nisu “VIP”. МАГЛОИДИ su prisustvo. To su ljudi koje možda ne znaš po imenu, ali ih prepoznaješ po energiji. Oni koji stoje u prvom redu bez potrebe da budu viđeni. Oni koji dolaze između 6 ujutru i 22 uveče i ostaju do fajronta. Oni koji ne traže trenutak, već ga produžavaju.

U vremenu izrazitog individualizma, gde se često sve svodi na očekivanja poput: “šta ja dobijam?”, МАГЛОИДИ su tu da podsete da je prava suština u davanju. Jer pravi rejveri se ne pitaju samo šta uzimaju od provoda, već šta ostavljaju za sobom: energiju, prisustvo i atmosferu koje prave pozitivnu promenu.

U tom smislu, МАГЛОИДИ vraćaju veru u one prve dane tehna kod nas, pre nego što je scena postala industrija, a kultura roba.  Onda kada smo svi bili jednaki, bez podela i segmentisanja, vođeni isključivo kvalitetnom muzikom i zajedničkim iskustvom.

O ČEMU PRIČAJU

MAGLA je ove nedelje objavila teaser kojim je najavila novi projekat uz kratak opis koncepta, dok tek sada kreće serija individualnih objava koje će postepeno otkrivati ko stoji iza tog imena i energije.

Ipak, The Clubber je ekskluzivno dobio uvid u njihove odgovore pre zvaničnog objavljivanja. I to kroz razgovore koji nisu filtrirani i ne pokušavaju da “objasne” scenu, već da je pokažu iznutra. Kroz ta pitanja počinje da se nazire šira slika.

Ulazak u techno retko je racionalna odluka, više nešto što te pronađe. Kod nekih kroz detinjstvo i prve dodire sa muzikom, kod drugih kroz svesno traganje za zvukom koji odgovara senzibilitetu, ali zajedničko im je da taj odnos vremenom prerasta u mnogo više od izlazaka. U priču o identitetu, pripadanju i potrebi da se ide dublje.

Na danceflooru ne postoji jedna uloga. Neko sebe vidi kao “svetionik u magli”, neko kao deo mase, neko kao posmatrač koji kruži i hvata energiju iz različitih uglova. Ali gotovo svi opisuju isto mesto kao prostor slobode, prisutnosti i uzajamnog poštovanja, gde muzika prestaje da bude individualno iskustvo i postaje zajedničko stanje.

MAGLA se u tim odgovorima ne opisuje kao događaj, već kao orijentir. Kao “zvezda vodilja”, kao prostor beskompromisne strasti prema muzici, kao nešto što život u gradu čini smislenijim. I možda najtačnije – kao mesto gde možeš da budeš “negde između”, jer upravo tu, van prvog reda i van margine, puls najjasnije postoji.

Kad je pitanje o ritualima, oni variraju od Magloida do Magloida, ali pristup je sličan. Neko dolazi pripremljen, neko potpuno spontano, ali svi slušaju telo i trenutak. Vreme dolaska takođe nije pravilo, već lična odluka: jutro zbog fokusa i čistine, veče zbog energije i svežine. Magla, iako traje 16 sati, zapravo počinje onog trenutka kada ti odlučiš da budeš deo nje, kaže jedan od Magloida.

Kada govore o undergroundu, retko ga vezuju za žanr. Više za integritet. Za otklon od komercijalnog kao primarnog motiva. Za potrebu da se radi autentično, čak i kada je teže. Underground je, kako ga vide, nekad zloupotrebljen previše, nekada živa stvar – stalno u promeni, ali uvek zasnovana na istim vrednostima.

A kada pričaju o sceni danas, ton je realan, ali ne i ciničan. Primećuju brzinu, površnost i nedostatak radoznalosti kod publike, ali istovremeno i rast, nove ljude i sve jači osećaj zajedništva. I ono najvažnije, da svest da bez edukovane i prisutne publike nema ni jake scene.

Zato možda najviše odzvanja ono što dolazi na kraju; da scena ne opstaje sama od sebe, već da zahteva prisustvo, podršku i kontinuitet. Da nije dovoljno samo doći, već i učestvovati. Jer uloge mogu biti različite, ali je cilj isti: “jaka scena, kvalitetan zvuk i ono zbog čega sve postoji – ljubav”.

ŠTA SLEDI

Paralelno sa lansiranjem МАГЛОИДИ koncepta, МАГЛА nastavlja da bude jedan od poslednjih bedema odbrane techno scene kod nas, i to kroz naredne događaje:

16. i 17. maj – MAGLA x QS1 — 8/16 – Drugstore i klub Para

Nakon 16-časovne žurke u Pari prošle nedelje, MAGLA se vraća sa jednim od svojih najambicioznijih izdanja do sada – kolaboracijom sa berlinskim kolektivom QS1  , koja direktno povezuje dve scene čiji uticaj na evropski techno kontinuirano raste. Događaj je zamišljen kao 24h neprekidnog techno programa; 16. maja od 22h do 06h u klubu Drugstore, a zatim u nedelju 17. maja u Para Klubu, gde se dogaðaj nastavlja od 06h do 22h.

Lineup predvode berlinske legende Kwartz i Reka Zalan, uz QS1 ekipu: Freigeist, Josh Reid, Npoint_O i Beryll. Domaću i regionalnu podršku čine Filip Xavi, Vagabond, ShibiDorra i Zana, uz MAGLA rezidente Luku Jukića, Lollipop Janosza i .Paragona. Ulaznice su dostupne u pretprodaji po promotivnim cenama.

23. maj – In Between re|lined x МАГЛА — Klub K4, Ljubljana

U okviru Ex-Yu kolaboracije, nakon januarskog gostovanja slovenačkog re|lined kolektiva u Beogradu, МАГЛА 23. maja stiže u Ljubljanu (Klub K4), gde će događaj predvoditi Orbe kao headliner.

U vremenu stalnih priča da je scena “mrtva”, da je sve postalo “TikTok techno” i da nema više pravih žurki i vrednosti, МАГЛА i МАГЛОИДИ stoje kao direktan demanti. One i slične organizacije, kao i njihovi poštovaoci i te kako postoje, samo zaslužuju veću vidljivost i podršku. U svetu koji stalno traži novo, МАГЛА podseća na nešto staro, ali ključno: da je svaki dancefloor kolektivno delo. A sa МАГЛОИДИМА, to više nije samo osećaj. To je konačno i ime.